Poseban problem je i sve veći izostanak kvalificiranih nastavnika matematike, ali i STEM predmeta.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, na razini Hrvatske, nestručnih nastavnika matematike je 262 (7,42 posto), informatike 231 (oko osam posto), a fizike 161 (iznad deset posto)!
Više o tome pročitajte na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja: https://mzo.gov.hr/.
- Nastavnik matematike ili predmeta iz STEM područja mora završiti Prirodoslovno-matematički ili neki od tehničkih fakulteta.
- Njegova plaća u školi bitno je manja od prosječne plaće visokoobrazovanih osoba u drugim strukama.
- Posljedično, mnogi potencijalni nastavnici biraju bolje plaćen posao.
- Također, mnogi potencijalni studenti s predispozicijom za nastavni posao odabiru u startu drugo zanimanje.
- Ova se situacija ne može popraviti bez bitne promjene statusa tih zanimanja. Sve to zahtijeva znatno povećana sredstva za obrazovanje.
I obratno, kako kaže uvaženi profesor Miroslav Tadić: Uštede koje država učini podcjenjujući ova zanimanja donose poslije višestruku štetu radi toga što nove generacije nisu obrazovane onako kako bi se to moglo i trebalo učiniti“.
Miroslav Tadić, prof.
Odgovore na pitanja postavljena profesoru Tadiću pročitajte u nastavku teksta.
- Slušali smo u posljednje vrijeme kako moramo postati “društvo znanja”. To je nemoguće bez bitnih većih ulaganja u obrazovni sustav. A posljedice toga ne trebamo čekati, već su nas snašle. Nepostojanje dovoljnog broja novih radnih mjesta, neodgovarajuća plaća u postojećim radnim mjestima, bijeg obrazovanih u inozemstvo. Što se drugo treba dogoditi da se shvate uzroci tih pojava?
Moderna nastava mnogih predmeta danas je nezamisliva bez dodatnih sadržaja koji uglavnom dolaze u digitalnom obliku.
Tu može biti riječ o različitim tekstovima za produbljivanje znanja, video materijalima različitih vrsta, simulacijama eksperimenata, dodatnim zadacima, vježbama, pitanjima, testovima za provjeru naučenog.
Potrebni su dodatni materijali za učenike nadprosječnih sposobnosti, kao i oni za učenike s problemima u razumijevanju standardnog programa.
Opseg dodatnih materijala uvelike nadmašuje opseg redovnog udžbenika.
Stoga je i posao koji učitelji trebaju odraditi višestruko veći od onih nekoliko sati nastave koju izvode u razredu. Taj bi posao trebala pratiti i adekvatna plaća, ali i ugled u društvu.
2. Postoji li neko univerzalno rješenje kako promijeniti stav i roditelje i djecu, a očito i Ministarstva prema matematici? Imate li neke konkretne prijedloge?
Ne trebam smišljati odgovor na ovo pitanje. On je dan prije otprilike 23 stoljeća, na dvoru egipatskog kralja Ptolomeja I Sotera. Njegov je učitelj bio jedan od istaknutih velikana ljudske misli, Euklid, čovjek koji je prvi sistematizirao dotadašnje znanje matematike (tj. geometrije u njegovo doba) i napisao čuvene Elemente, gdje su po prvi put na sustavan način riješena pitanja definicija, aksioma, teorema i dokaza. Ptolomej nije kanio toliko vremena utrošiti na znanje iz geometrije pa je pitao učitelja ima li neki lakši način. Dobio je odgovor koji se pamti do današnjih dana:
EuklidNe postoje kraljevski putovi u geometriji.
Nakon 23 stoljeća jedino što trebamo učiniti jeste zamijeniti riječ geometrija s matematikom. Svaki obrazovni sustav koji misli da se učenje matematike može i/ili treba pojednostaviti osuđen je dugoročno na propast. Ono što je bilo očigledno Euklidu danas bi trebalo biti tisuću puta očevidnije, jer je toliko značenje matematike naraslo od Euklidovih vremena.
3. Naravno, uvijek možemo postići da matematiku uče neki drugi, a mi ćemo svoje učenike poštedjeti. To je garantirano popločani put u propast.
Godine 1957. Sovjeti su lansirali prvi svemirski satelit Sputnik. To je izazvao šok i paranoju neviđenih razmjera u Sjedinjenim Američkim Državama. Prva stvar koju je predsjednik Dwight Eisenhower naredio, a nedugo nakon toga preuzeo je njegov nasljednik predsjednik John Kennedy jest renoviranje kompletnog obrazovnog sustava, s posebnim naglaskom na učenje matematike i drugih, danas bismo rekli STEM predmeta. Ogromna sredstva su preusmjerena u obrazovanju, znanosti i tehnici. Predlažem svima da potraže na internetu Kennedyjev govor o važnosti obrazovanja.
Dvanaest godina kasnije Amerikanci su nogom stupili na Mjesec, a uvozom kvalitetnih inženjera i matematičara te podizanjem kvalitete obrazovanja u odabranim vrhunskim školama osigurali su prevlast u ekonomiji sljedećih pola stoljeća. Bolja kvaliteta obrazovanja u nekim azijskim državama ozbiljno će uzdrmati tu prevlast u skoroj budućnosti.
Dakle, konkretan prijedlog jest suočiti se s problemom, a ne pokušati ga minorizirati, zaobići, tj. „zabiti glavu u pijesak“. Učenje matematike mora se pojačati, po broju sati i po opsegu. Sve je drugo iluzija.
Miroslav Tadić, prof.
Ukupan broj sati matematike u osnovnoj školi u Hrvatskoj je među najmanjim u usporedbi sa svim europskim zemljama, neke imaju gotovo dvostruko više odrađenih sati. Opseg gradiva svuda je praktički isti. To znači da su hrvatski nastavnici i učenici stavljeni u nemoguć položaj, usvojiti znanja bez dovoljno vremena da se to može razumski učiniti. To se mora promijeniti.
4. Matematika leži i u temeljima mnogih milenijskih zanimanja, posebno popularnih video igara, primjerice – može li se u tom svijetu popularizirati ovaj predmet i što roditelji mogu napraviti da od male noge kod djece razviju ljubav prema brojkama?
Utjecaj roditelja može biti važan i najčešće to jest, na individualnoj razini. Razuman roditelj će ograničiti rasipanje vremena i objasniti važnost stjecanja znanja svojoj djeci, jer se neke stvari mogu naučiti samo u školskoj dobi.
No, to su mjere ograničenog dosega. Za sve više od toga odgovorna je država i njezin školski sustav. Pri tom ne mislim da je važno samo učenje matematike, naprotiv. Kvalitetno znanje matematike potrebno je svima u osnovnoj školi. Tu ne treba raditi nikakvo odvajanje.
Međutim, već u srednjoj školi poželjno je razdvajanje učenika prema njihovim afinitetima i veće opterećenje predmetima za koje su oni zainteresirani.
U današnje doba, kad je opće znanje i enormna količina informacija dostupna na dodir prsta, arhaičnim se doima škola sa 17 obveznih predmeta. Takva svaštara može samo izmučiti učenika. Mnoge predmete treba „okrupniti“, pretvoriti u izborne s produbljenim sadržajem za one koji ih odaberu.
Za vrijeme srednje škole treba naučiti kako se uči, da bi studiranje nakon toga bilo kvalitetno i da bi se pojedinac osposobio za samostalno cjeloživotno učenje i usavršavanje.
Društva koja to ne prepoznaju i ne prilagode se, osuđena su na zaostajanje i služenje drugima.